Pojmovnik

BALMEROVA SERIJA
Balmerova serija ili Balmerov niz je naziv skupine spektralnih linija u spektru vodika, koja nastaje pri prijelazu elektrona iz stanja n > 2 na stanje glavnoga kvantnog broja n = 2. Emisijski spektar nastaje emitiranjem fotona prilikom prijelaza elektrona iz pobuđenih stanja u osnovno kvantno stanje. Balmerovu se seriju u vidljivu dijelu spektra može dobiti pomoću Geisslerovih cijevi ispunjenih vodikom. Johann Balmer je ove spektralne linije dobio 1885. godine, a one su poslužile danskom fizičaru Nielsu Bohru za oblikovanje teorije o građi atoma.

BARKHAUSENOV UČINAK
Naziv za šum u izlazu feromagneta, koji nastaje kada se mijenja magnetna sila primijenjena na njega.

BEER – LAMBERTOV ZAKON
Beer – Lambertov ili Beer – Lambert – Bouguerov zakon je empirijska relacija ovisnosti apsorpcije svjetlosti o svojstvima sredstva kroz koje svjetlost prolazi.

BEKENSTEIN – HAWKINGOVO ZRAČENJE (Vidi Hawkingovo zračenje.)

BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA
Jednadžba koja opisuje stacionarno strujanje tekućine, bez trenja. Na svakom je mjestu vodoravne cijevi kojoj je tok stacionaran hidrodinamički tlak (tj. zbroj statičkoga i dinamičkoga tlaka) konstantan. Bernoullijeva jednadžba je ekvivalentna zakonu očuvanja energije. Jednadžbu je 1738. godine utvrdio Daniel Bernoulli.

BERNOULLIJEVO NAČELO
Načelo hidrodinamike koje govori o strujanju nestlačivoga fluida. Porast se brzine njegova strujanja događa istodobno s padom tlaka u fluidu ili padom potencijalne energije fluida. Načelo je prvi opisao Daniel Bernoulli 1738. godine.

BERNOULLIJEV TEOREM
Prikazuje odnos između brzine, tlaka i gustoće tekućine. Kod stacionarnoga strujanja nestlačive tekućine, bez trenja, ukupna je energija tekućine jednaka duž svih presjeka vodoravne cijevi gdje je statički tlak, dinamički tlak, a  ukupni hidrodinamički tlak, konstantan u cijelom vodoravnom cjevovodu bez obzira na presjek.

BIOT – SAVARTOV ZAKON
Relacija iz elektromagnetizma za magnetno polje indukcije B koje u svojoj okolini stvara vodič duljine l kojim prolazi struja I. Diferencijalni je element magnetne indukcije dB jednak

ako je  magnetna permeabilnost, a r udaljenost točke mjerenja od strujnoga elementa dl. Ukupna se magnetna indukcija B dobije integriranjem doprinosa svih strujnih elemenata duž vodiča.

BOHROVI POSTULATI
1. Bohrov postulat: Elektron ne može kružiti po bilo kojim, već samo po određenim kvantiziranim stazama.
2. Bohrov postulat: Atom zrači ili apsorbira zračenje samo kada njegov elektron prelazi iz jedne staze u drugu, iz jednoga stacionarnog stanja u drugo.

BOHROV MODEL ATOMA
Bohrov model atoma opisuje atom kao sustav male pozitivno nabijene jezgre oko koje se po kružnim putanjama gibaju negativno nabijeni elektroni. Ovaj je model atoma analogan gravitacijskom planetnom sustavu, ali umjesto gravitacijske sile ovdje djeluje elektrostatička sila.

BOLTZMANNOVA JEDNADŽBA
Boltzmannova jednadžba je statistička definicija entropije S idealnoga plina, k je Boltzmannova konstanta, a W je broj mikrostanja sustava koja odgovaraju danom makroskopskom stanju.

BOLTZMANNOVA KONSTANTA
Boltzmannova konstanta k je kvocijent molarne plinske konstante R i Avogadrove konstante  te iznosi J/K.

BORN – OPPENHEIMEROVA APROKSIMACIJA
Kvantnomehanička aproksimacija koja omogućuje rješavanje Schrodingerove jednadžbe za molekule. Budući da je atomska jezgra puno veće mase od mase elektrona, giba se puno sporije, pa se može smatrati nepokretnom u odnosu na elektrone. Valna se funkcija molekule tada prikazuje kao umnožak elektronske i nuklearne valne funkcije.

BOSE – EINSTEINOV KONDENZAT
Stanje tvari koje zauzimaju bozoni ohlađeni na temperaturu blisku nuli termodinamičke temperature. Tada je velik udio čestica u najnižem kvantnom stanju, pa kvantnomehanički učinci postaju makroskopski i detektabilni.

BOSE – EINSTEINOVA STATISTIKA
Kvantna statistika koja opisuje distribuciju bozona po energijskim stanjima, u termodinamičkoj ravnoteži. Za razliku od klasične statističke fizike, u kvantnoj se statistici čestice ponašaju tako da nije moguće razlikovati dva bozona, ali za razliku od fermiona, ne vrijedi Paulijev princip. U Bose – Einsteinovoj statistici očekivani broj čestica koje se nalaze u stanju energije εi dan je izrazom:
gdje je  broj čestica u stanju i, energija stanja i,  degeneracija stanja i (broj stanja s energijom ),  kemijski potencijal, k Boltzmannova konstanta, a T termodinamička temperatura.

BOYLE – MARIOTTEOV ZAKON
Opisuje izotermnu promjenu stanja, tj. zakon toplinskoga širenja plinova kod stalne temperature. Pri stalnoj je temperaturi tlak plina obrnuto razmjeran njegovu obujmu. Robert Boyle i Edmé Mariotte zakon su otkrili neovisno jedan o drugome.

BRACKETTOVA SERIJA
Naziv skupine spektralnih linija u spektru vodika, koja nastaje pri prijelazu elektrona iz stanja n > 4 na stanje glavnoga kvantnog broja
n = 4.

BRAGGOV KUT
Braggov je kut θ definiran jednadžbom .
Iz Braggove jednadžbe možemo odrediti razmak d između ravnina atoma u kristalnoj rešetki kada je poznata valna duljina λ upotrijebljenih rendgenskih zraka i eksperimentalno određeni Braggov kut. (Vidi Braggov zakon.)

BRAGGOV ZAKON
Zakon koji opisuje ogib rendgenskih zraka ili neutrona na površini kristala. Otkrio ga je sir William Lawrence Bragg. (Vidi Braggov kut.)

BREWSTEROV ZAKON
Zakon iskazuje uvjet uz koji će svjetlost reflektirana od nekoga sredstva biti potpuno polarizirana. Zakon glasi: svjetlost je potpuno linearno polarizirana ako reflektirana i lomljena zraka čine pravi kut. Uvjet je ispunjen kada vrijedi ,gdje su  i indeksi loma dvaju sredstava, a kut se naziva Brewsterovim kutom. Zakon je 1815. godine otkrio engleski fizičar sir David Brewster.

BROWNOVO GIBANJE
Kontinuirano slučajno gibanje malih čvrstih čestica suspendiranih u fluidu uzrokovano njihovim sudaranjem s molekulama fluida. Pojavu je prvi opazio britanski botaničar Robert Brown (1773. – 1858.) proučavajući čestice peluda. Učinak je vidljiv i na česticama dima suspendiranim u zraku.

BUNSENOV PLAMENIK
Standardni izvor topline u laboratoriju. Sastoji se od postolja i metalne cijevi kroz koju se usmjerava mlaz plina. Zrak se uvlači kroz otvore na dnu cijevi prekrivene prstenom kojim se regulira protok zraka. Kada prsten potpuno prekriva otvore, plamenik gori žutim sigurnosnim plamenom. Uz potpuno slobodne otvore, u cijevi je dovoljno zraka i plin gori plavim plamenom koji dostiže temperaturu od 1 500 °C. Bunsenovim se plamenikom može zagrijavati izravno plamenom ili posredno preko mrežice i vodene kupelji.

BURIDANOV MAGARAC
Paradoks koji govori o magarcu koji se nalazi između dva potpuno jednako udaljena plasta sijena i, zato što se nije u stanju odlučiti ni za jedan, skapava od gladi. U psihologiji se uzima kao primjer konflikta dvostrukoga privlačenja, odnosno jake ambivalencije.