Pojmovnik

MACHOV BROJ
Machov broj je omjer brzine tijela , koje je izvor zvuka, i brzine zvuka u sredstvu u kojem se tijelo, odnosno izvor zvuka nalazi.

MACHOVO NAČELO
Jedna od osnovnih premisa teorije relativnosti. Albert Einstein je Machovo načelo otprilike interpretirao rečenicom: „Izvor inercije je međudjelovanje različitih tijela“.

MAGELLANOVI OBLACI
Dvije patuljaste galaktike najbliže Mliječnom putu, vidljive samo s južne hemisfere, a doimaju se poput oblaka. Nepravilnoga su oblika i relativno male. Nalaze se na oko 100 000 svjetlosnih godina od nas. Prvi ih je zabilježio moreplovac Ferdinand Magellan početkom 16. stoljeća.

MAYEROVA RELACIJA
Relacija veze između molarnoga specifičnoga toplinskog kapaciteta pri stalnom tlaku i molarnoga specifičnoga toplinskog kapaciteta pri stalnom obujmu idealnoga plina:

gdje je n množina tvari, a R opća plinska konstanta.

MAXWELL – BOLTZMANNOVA DISTRUBUCIJA BRZINA
Raspodjela brzina molekula idealnoga plina. Vjerojatnost da molekula ima iznos brzine u intervalu (v,v + dv)te smjer brzine u intervalu prostornoga kuta Ω dana je funkcijom gustoće vjerojatnosti:

MAXWELLOV DEMON
Stroj iz misaonih pokusa J. C. Maxwella (1831. – 1879.) kojim se ilustriraju zakoni termodinamike.

MAXWELLOVE JEDNADŽBE
Četiri temeljne jednadžbe elektrodinamike koje opisuju ovisnost električnoga i magnetnoga polja o nabojima i strujama te njihovo međudjelovanje kada se polja mijenjaju u vremenu.

MEISSNEROV UČINAK ILI MEISSNER – OCHSENFELDOV UČINAK
Iščezavanje magnetne indukcije u unutrašnjosti supravodiča.

MICHAELSON – MORLEYEV EKSPERIMENT
Jedan od najpoznatijih i najznačajnijih pokusa u povijesti fizike. Pokus je trebao dokazati postojanje etera, ali je u tome podbacio. No, ostao je poznat jer se i danas smatra konačnim dokazom da svjetlonosni eter ne postoji.

MOHO–SLOJ ILI MOHOROVIČIĆEV DISKONTINUITET
Granična zona između Zemljine kore i gornjega dijela Zemljina plašta. Dubina sloja varira između 5 km ispod oceana i 78 km ispod najdubljih dijelova kontinentske kore.

MOSELEYEV ZAKON
Zakon koji opisuje vezu između rednoga broja kemijskoga elementa i valnih duljina njegovih spektralnih linija.