20. stoljeće - Teorija relativnosti
 Godine 1908. Einstein nastavlja rad na izgradnji opće teorije relativnosti – relativističkoga poopćenja Newtonove teorije gravitacije. Upoznaje se s Riemannovom geometrijom i dovršava je koristeći Riemannov tenzorski račun. Teoriju objavljuje 1916. godine u članku Osnove opće teorije relativnosti (Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie) u časopisu Annalen der Physik,te ona do danas ostaje jedna od najvažnijih teorija za razumijevanje ustroja svemira, a eksperimentalno je potvrđena 1919. godine za vrijeme pomrčine Sunca, kada je ustanovljeno skretanje svjetlosti zvijezde gravitacijskim djelovanjem Sunca.
Einsteinova teorija imala je i brojne ugledne oponente. Protiv nje su se izrazili fizičari Philipp Lenard, Johannes Stark, J.J. Thompson. Publicirana je i knjiga Sto autora protiv Einsteina koju je Einstein prokomentirao: „Da nisam bio u pravu, bio bi dovoljan i samo jedan“. |
Kasniji se Einsteinov rad većinom odnosi na nekoliko neuspješnih pokušaja stvaranja ujedinjene teorije polja. Godine 1924. sa Satyendrom Boseom utemeljuje Bose – Einsteinovu statistiku i predviđa postojanje još jednoga agregacijskoga stanja, točnije Bose – Einsteinova kondenzata, eksperimentalno potvrđenoga 1995. godine.
Einstein je objavio više od 300 znanstvenih radova i više od 150 radova iz drugih domena. Smatra se jednom od ikona 20. st., a u popularnoj je kulturi njegovo ime sinonim za genija.
Kao žrtva nasilnoga nacističkog režima Einstein je 1932. godine emigrirao u SAD. Prezirao je militarizam i uporabu sile; bio čovjek širokih nazora, slobodouman, slobodoljubiv, antirasist koji se uvijek zalagao za pravdu i mir. Promicao je pacifističke ideje, i do 1930. godine je postao vodeća ličnost u globalnom pokretu za mir. Godine 1925. se pridružio Mahatmi Gandhiju i drugim istaknutim pacifistima u potpisivanju izjave u kojoj se protive obaveznoj vojnoj službi smatrajući je namjernom obukom ljudi da ubijaju, što potkopava poštovanje pojedinca, demokracije i ljudskoga života. Na početku se Drugoga svjetskoga rata 1939. godine s nekoliko kolega otvorenim pismom obratio predsjedniku SAD Franklinu Rooseveltu, upozoravajući na opasnost da Njemačka proizvede atomsko oružje. Pismo je doprinijelo nastojanju SAD da u tome preduhitri Njemačku.
Nakon završetka Drugoga svjetskog rata Einstein se zalagao za svjetsko razoružanje i do kraja života ostao predan borac za mir, međunarodnu suradnju i eliminaciju nuklearnoga oružja. Podupirao je cioniste, no odbio je ponudu države Izrael da 1948. godine postane njezinim prvim predsjednikom.
Albert Einstein nije mogao prihvatiti neodređenost kvantne mehanike i u svojim je raspravama s Nielsom Bohrom često to retorički formulirao pitanjem: „Je li moguće da je Bog bio kockar?“ Navodno mu je Niels Bohr u jednoj takvoj raspravi odvratio: „Prestani stalno naređivati Bogu što da radi“. |
|
|
|
