Stari vijek - Mehanika i astronomija

Jedan je od najvećih fizičara antike zasigurno bio Arhimed (287. – 212. pr. n. e.), kojega smatramo ocem svih inženjera. Radio je kao dvorski inženjer na dvoru vladara Sirakuze Hiera, gdje je konstruirao različite mehanizme i uređaje koji su se većinom koristili u vojne svrhe. Poznati izumi su mu Arhimedov vijak, koji se upotrebljavao za navodnjavanje, te Arhimedovo koloturje, kojim je bilo moguće izvlačiti čamce na obalu.

Arhimed je utemeljitelj hidrostatike – područja mehanike koje opisuje zakone tekućina i plinova, te zakone ravnoteže tijela uronjenih u tekućinu. Uz Arhimedovo ime vezane su brojne legende, a danas ga najviše spominjemo zahvaljujući Arhimedovu zakonu.

Arhimed je otkrio da na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje uzgon, odnosno sila koja tijelo potiskuje prema gore i po iznosu je jednaka težini istisnute tekućine.

Prema legendi, Arhimed je ushićen otkrićem ove zakonitosti nag izletio iz kade i potrčao ulicama Sirakuze vičući: «Heureka!» («Pronašao sam!»). Legenda dalje govori da je poticaj za ovo otkriće dobio od vladara Sirakuze koji mu je postavio zadatak da ispita je li jedna od njegovih kruna načinjena od čistoga zlata ili sadrži i jeftinije srebro. Pri tome, kruna nije smjela biti uništena. Arhimed je krunu uronio u vodu i mjerenjem istisnine doznao njezin obujam. Vaganjem je izmjerio njezinu masu pa odredio gustoću. Taj je podatak usporedio s gustoćom čistoga zlata.

Eratosten (276. – 194. pr. n. e.), Arhimedov suvremenik i prijatelj, prvi je čovjek koji je izmjerio veličinu našega planeta. Znao je da je Zemlja oblika kugle te je mjereći duljinu sjene štapa u Aleksandriji na dan ljetne suncostaje izračunao polumjer Zemlje. Eratosten je bio upravitelj knjižnice u Aleksandriji, mjestu s tada najvećim brojem mislilaca i učenjaka.

Rodom iz Aleksandrije bio je i Heron (150. – 100. pr. n. e.) koji se bavio raznim izumima kao što su katapulti i sprave koje su se pokretale pomoću zupčanika.