Pojmovnik

HALLEYJEV KOMET
Komet oznake 1p/Halley nazvan je po otkrivaču Edmondu Halleyu (1656. – 1742.). Pripada skupini sjajnih kometa kratkoga perioda (75 – 76 godina), a giba se u smjeru suprotnom od smjera gibanja planeta. Jedan je od najpoznatijih kometa u povijesti jer mu je perioda bliska ljudskom vijeku, tj. svaki čovjek ga tijekom života ima prilike vidjeti najviše jednom.

HALLOV (TRANSVERZALNI ILI POPREČNI) NAPON
Razlika potencijala opisana u Hallovu učinku (vidi Hallov učinak).

HALLOV UČINAK
Pojava napona na vodljivoj ploči kojom prolazi struja, a nalazi se u vanjskom magnetnom polju. Napon se pojavljuje na suprotnim stranama ploče duž pravca okomitoga na smjer protjecanja struje kroz ploču i okomitoga na smjer magnetnoga polja.

gdje je q generalizirana koordinata, p generalizirani impuls, a L Lagrangian.

HAWKINGOVO ZRAČENJE ILI BEKENSTEIN – HAWKINGOVO ZRAČENJE
Termičko zračenje s raspodjelom spektra crnoga tijela za koje se pretpostavlja da ga emitiraju crne rupe, a nastaje zbog kvantnomehaničkih razloga, tj. načela neodređenosti.

HEISENBERGOVO NAČELO NEODREĐENOSTI
U kvantnoj fizici postoje parovi tzv. konjugiranih fizičkih veličina, kojima je nemoguće istodobno odrediti vrijednosti s proizvoljnom točnošću. Primjer su konjugiranih veličina položaj (koordinata) čestice i njezin impuls. Umnožak neodređenosti koordinate i impulsa je reda veličine Planckove konstante:

Načelo neodređenosti je 1927. godine formulirao njemački fizičar Werner Heisenberg.

HEISENBERGOVA SLIKA ILI HEISENBERGOVA FORMULACIJA KVANTNE MEHANIKE
Formulacija kvantne mehanike u kojoj su operatori (opservable i drugi) vremenski ovisni, a vektori stanja neovisni o vremenu. Za razliku od ove formulacije, u Schrödingerovoj su slici operatori konstantni, a stanja evoluiraju u vremenu (vidi Schrödingerova slika ili Schrödingerova formulacija kvantne mehanike).

HELMHOLTZOVA SLOBODNA ENERGIJA
Skalarni termodinamički potencijal A koji se koristi za opis termodinamičkoga stanja sustava. Mjera je za koristan rad koji može dati zatvoren termodinamički sustav kod konstantne temperature i obujma. Definira se kao funkcija unutarnje energije U, entropije S i temperature T:

HENRYJEV ZAKON
Plinski zakon koji vrijedi za slabo topive plinove koji kemijski ne reagiraju s otapalom pri niskim parcijalnim tlakovima. Pri stalnoj je temperaturi masa plina otopljenoga u tekućini u ravnotežnom stanju razmjerna parcijalnom tlaku plina.

HERONOVA FORMULA
Relacija za izračunavanje ploštine trokuta ako su poznate duljine njegovih stranica.

HERTZSPRUNG – RUSSELLOV DIJAGRAM
Dijagram koji pokazuje odnose između apsolutnoga sjaja, boje i temperature zvijezda. Dijagram su oko 1910. godine prvi kreirali Ejnar Hertzsprung i Henry Norris Russell. Otkriće je dijagrama dovelo do velikoga napretka u razumijevanju evolucije zvijezda.

HIGGSOV BOZON
Hipotetska elementarna čestica kojom se prema standardnom modelu objašnjava masa drugih čestica, a posebno razlozi zašto su W–bozoni i Z–bozoni masivni, u odnosu na fotone koji nemaju masu.

HOOKEOV ZAKON
Opisuje zakonitost djelovanja elastične sile. Deformacija tijela (opruge, uzvojnice) kod malih je sila razmjerna primijenjenoj sili. Zakon je otkrio engleski fizičar Robert Hooke 1676.godine izrekavši ga latinskom frazom „Ut tensio, sic vis!“.

HUBBLEOVA KONSTANTA
Konstanta razmjernosti iz Hubbleova zakona (vidi Hubbleov zakon).
 km/s/Mpc je vrijednost konstante dobivena 2001. godine teleskopom Hubble.

HUBBLEOV ZAKON
Relacija iz područja kozmologije koja opisuje širenje svemira. Crveni pomak, odnosno brzina udaljavanja galaktika v razmjerna je njihovoj udaljenosti r:

Konstanta razmjernosti naziva se Hubbleovom konstantom (vidi Hubbleova konstanta).

HUMPHREYEVA SERIJA
Naziv skupine spektralnih linija u spektru vodika koja nastaje pri prijelazu elektrona iz stanja n > 6 na stanje glavnoga kvantnog broja n = 6.

HUYGENSONOVO NAČELO
Načelo rasprostiranja svjetlosti prema kojem je svaka točka valne fronte svjetlosti izvor novoga vala.