Pojmovnik

RAMAN–SPEKTROSKOPIJA
Spektroskopska tehnika za istraživanje vibracijskih, rotacijskih i ostalih niskofrekventnih modova u fizičkim sustavima. Oslanja se na neelastično Ramanovo raspršenje monokromatske, obično laserske, svjetlosti te vidljivoga infracrvenoga ili bliskoga ultraljubičastog dijela spektra (vidi Ramanovo raspršenje ili Ramanov učinak).

RAMANOVO RASPRŠENJE ILI RAMANOV UČINAK
Pri raspršenju se svjetlosti na atomu ili molekuli Rayleighovim raspršenjem većina fotona raspršuje elastično (vidi Rayleighovo raspršenje), odnosno tako da raspršeni fotoni imaju istu energiju i frekvenciju kao upadni fotoni. Mali se dio svjetlosti raspršuje neelastično, odnosno pobuđenjem u kojem raspršeni fotoni imaju frekvenciju različitu, obično manju od frekvencije upadnih fotona. Takvo raspršenje zovemo Ramanovim raspršenjem ili Ramanovim učinkom.

RAYLEIGH – JEANSOV ZAKON ZRAČENJA ILI RAYLEIGH – JEANSOVA RELACIJA
Opisuje ovisnost intenziteta elektromagnetnoga zračenja crnoga tijela o valnoj duljini zračenja na određenoj temperaturi u okviru klasične elektrodinamike.

RAYLEIGHOV KRITERIJ
Kriterij razlučivanja dvaju izvora svjetlosti iz ogibne slike: izvore je moguće razlučiti ako centralni maksimum ogibne slike jednoga izvora pada u prvi minimum ogibne slike drugoga izvora.

RAYLEIGHOVO RASPRŠENJE
Elastično raspršenje elektromagnetnoga zračenja na česticama puno manjima od valne duljine svjetlosti.
Rayleighovo je raspršenje Sunčeve svjetlosti razlog plave boje neba.

RENDGEN – COOLIDGEOVA CIJEV ILI COOLIDGEOVA CIJEV
Vakuumska cijev u kojoj nastaje rendgensko zračenje i dio je rendgenskoga uređaja. Ima izvor visokoga napona, obično 30 – 150 kV, koji ubrzava elektrone emitirane iz katode. Spektar rendgenskoga zračenja ovisi o materijalu od kojega je načinjena anoda i o ubrzavajućem naponu.

RENDGENSKO ZRAČENJE
Ionizirajuće elektromagnetno zračenje valnih duljina 10 – 0,01 nm koje odgovara energijama 120 eV – 120 keV. Nastaje kada elektroni velikom brzinom udaraju u metal, pri čemu dolazi do njihova nagloga usporavanja i izbijanja elektrona iz unutarnjih ljuski atoma metala. Usporavanjem se stvara kontinuirani spektar zakočnoga zračenja (bremsstrahlung), a popunjavanjem mjesta s kojih su izbijeni elektroni nastaju spektralne linije.

REYNOLDSOV BROJ
Bezdimenzionalna veličina koja u mehanici fluida opisuje strujanje viskoznoga fluida i numerički definira granicu između laminarnoga i turbulentnoga strujanja. Jednak je omjeru inercijskih i viskoznih sila.

RICHMANNOVO PRAVILO
Relacija iz termodinamike kojom se određuje temperatura smjese iz specifičnih toplinskih kapaciteta, mase i temperature konstituanata smjese.

RIEMANNOVA GEOMETRIJA
Riemannova je geometrija dio diferencijalne geometrije koja opisuje Riemannove i glatke mnogostrukosti Riemannovom metrikom. (vidi Riemannova mnogostrukost)  

RIEMANNOVA MNOGOSTRUKOST
Realna diferencijabilna mnogostrukost u Riemannovoj geometriji, u kojoj je svakom tangentnom prostoru pridružen unutarnji produkt g, koji glatko varira od točke do točke. Metrika g je pozitivno definitan metrički tenzor. U Riemannovoj je mnogostrukosti tangentni prostor u svakoj točki konačno dimenzionalan Hilbertov prostor.

RUHTERFORDOVO RASPRŠENJE
Povijesni pokus raspršenja alfa–čestica na tankom zlatnom sloju, čiji je rezultat (raspodjela alfa–čestica u ovisnosti o kutu raspršenja) doveo do zaključka o postojanju pozitivno nabijene atomske jezgre te stvaranja Ruhterfordova ili planetarnoga, a kasnije i Bohrova modela atoma (vidi Bohrov model atoma).

RUHTERFORDOV ILI PLANETARNI MODEL ATOMA
Model atoma kao strukture sa središnjom jezgrom pozitivnoga naboja, koji je nakon pokusa s Ruhterfordovim raspršenjem zamijenio dotadašnji model atoma zvan „kolač s grožđicama“, kojim se atom predstavljao kao struktura pozitivnoga naboja u kojoj su jednoliko raspoređeni negativni naboji (vidi Thomsonov model atoma).

RUSSEL – SAUNDERSOVO SPREZANJE ILI RUSSEL – SAUNDERSOVO VEZANJE
Sprezanje ili vezanje je termin u kvantnoj mehanici kojim se opisuje formiranje vlastitih stanja ukupnoga angularnog momenta. Russel – Saundersovo sprezanje je vrsta sprezanja uz pretpostavku da je sprezanje između spinskoga i orbitalnoga angularnog momenta elektrona zanemarivo, sprezanje među orbitalnim angularnim momentima jako, a među spinskim angularnim momentima relativno slabo, ali ipak postojano.

RYDBERGOVA FORMULA ili RYDBERG – RITZOVA FORMULA
Relacija atomske spektroskopije kojom se izračunava valna duljina spektralnih linija emisijskoga spektra atoma vodika ili sličnih sustava.

RYDBERGOVA KONSTANTA
Konstanta u atomskoj spektroskopiji koja predstavlja graničnu vrijednost najvećega valnog broja fotona koji može emitirati atom vodika, odnosno valni broj fotona najniže energije koji može ionizirati vodikov atom u osnovnom stanju. Spektar vodika izražava se Rydbergovom relacijom (vidi Rydbergova formula ili Rydberg – Ritzova formula), u kojoj figurira Rydbergova konstanta.