Pojmovnik
SCHMIDTOVA KAMERA ili SCHIMDTOV TELESKOP
Astronomska kamera koja omogućuje široko vidno polje s malim aberacijama.
SCHRODINGEROVA JEDNADŽBA
Temeljna jednadžba kvantne mehanike koja opisuje prostorno i vremensko ponašanje čestice u okviru kvantne mehanike.
SCHRÖDINGEROVA MAČKA
Naizgled paradoksalan misaoni eksperiment Erwina Schrödingera (1887. – 1961.) koji ilustrira nepotpunost teorije kvantne mehanike kada prelazi sa subatomskih kvantnih na makroskopske sustave. Opis eksperimenta: Mačka je smještena u zatvorenu kutiju, a na kutiju je pričvršćena aparatura s nuklearnom jezgrom i spremnikom smrtonosnoga plina. Eksperiment je postavljen tako da postoji vjerojatnost od 50% da će se jezgra raspasti u jednome satu. Ako se raspadne, emitirat će zračenje koje će potaknuti upaljač, ispustiti plin u kutiju i ubiti mačku. Kvantnomehanički, nepromatrana je jezgra superpozicija (mješavina) valnih funkcija „raspadnute“ i „neraspadnute“ jezgre. No, kada se kutija otvori, možemo vidjeti samo ili živu mačku (odgovara kvantnom stanju neraspadnute jezgre) ili mrtvu mačku (odgovara kvantnom stanju raspadnute jezgre). Pitanje je: Kada sustav prestaje postojati kao mješavina stanja i postaje ili kolabira u jedno od njih? Smisao je eksperimenta ilustrirati nepotpunost kvantne mehanike bez pravila koja opisuju kolaps valne funkcije u jedno od dva jedino moguća makroskopska stanja („mačka živa“ ili „mačka mrtva“).
SCHRÖDINGEROVA SLIKA ILI SCHRÖDINGEROVA FORMULACIJA KVANTNE MEHANIKE
U kvantnoj je mehanici funkcija stanja linearna kombinacija ili superpozicija vlastitih stanja. U tzv. Scrödingerovoj se slici stanje sustava mijenja u vremenu, a evolucija u vremenu se u zatvorenom kvantnom sustavu opisuje unitarnim operatorom zvanim operator vremenske evolucije. Tu se Schrödingerova slika kvantne mehanike razlikuje od Heisenbergove, u kojoj se stanja smatraju konstantnima, a u vremenu evoluiraju opservable (vidi Heisenbergova slika ili Heisenbergova formulacija kvantne mehanike).
SCHRÖDINGEROVA VALNA FUNKCIJA
Temeljna varijabla Schrödingerove jednadžbe povezana s gustoćom vjerojatnosti nalaženja čestice u određenom kvantnomehaničkom stanju.
SCHWARZSCHILDOV RADIJUS
Horizont događaja, odnosno udaljenost od središta crne rupe, za koju je brzina oslobađanja jednaka brzini svjetlosti.
SEEBECKOV KOEFICIJENT
Seebeckov koeficijent materijala je mjera za veličinu napona induciranoga termoelektričnim učinkom.
SEEBECKOV UČINAK / PELTIEROV UČINAK / SEEBECK – PELTIEROV UČINAK
Termoelektrični učinak na kojem se zasniva načelo rada termočlanka. Na spoju metala različitih temperatura nastaje razlika potencijala.
SNELLOV ZAKON LOMA ILI SNELLIUSOV ZAKON LOMA
Svjetlost koja upada na granicu dvaju sredstava indeksa loma  i  na prijelazu se iz jednoga u drugo sredstvo lomi tako da upadna zraka, okomica na granicu sredstava i lomljena zraka leže u istoj ravnini, a kut loma  i kut upada  zadovoljavaju tzv. Snellov zakon loma:
 .
STOKESOVI PARAMETRI
Skup vrijednosti koje opisuju polarizacijsko stanje elektromagnetnoga zračenja.
STOKESOV TEOREM
Teorem diferencijalne geometrije o integraciji diferencijalnih formi koji poopćuje nekoliko teorema vektorske algebre.
STOKESOV VEKTOR
Vektor kojemu su komponente Stokesovi parametri (vidi Stokesovi parametri), pa tako opisuje polarizacijsko stanje elektromagnetnoga zračenja.
STOKESOV ZAKON
Izraz za silu trenja F na sitne sferične čestice polumjera r koje se brzinom v gibaju kontinuiranim fluidom viskoznosti η:
|
