Pojmovnik

OCCAMOVA OŠTRICA ILI OCCAMOVA BRITVA
Ako postoje dva jednako dobra objašnjenja (teorije) jedne te iste pojave, vjerojatnije je da je istinita ona koja zahtijeva manje pretpostavki, tj. ona koja je jednostavnija.

OERSTEDOV POKUS
Hans Christian Oersted (1777. – 1851.) je upotrijebio magnetsku iglu i žicu spojenu na izvor struje, te promatrao zakretanje magnetske igle s obzirom na početni položaj. Primijetio je da se oko vodiča kojim teče struja pojavljuje magnetno polje.

OHMOV ZAKON
Relacija iz elektriciteta koja izražava odnos između struje I, napona U i otpora R. Električna je struja razmjerna naponu, a obrnuto razmjerna otporu električne struje.

.

Materijali za koje vrijedi ovaj zakon se nazivaju omskim otporima.

OLBERSOV PARADOKS
Paradoks tamnoga noćnog neba, koji je 1826. godine formulirao Hienrich Olbers (1758 – 1840). Olbers je pretpostavio da je svemir nepromjenljiv, statičan i jednoliko ispunjen zvijezdama čiji se broj povećava s udaljenošću. Stoga bi se gdje god pogledamo morala nalaziti neka zvijezda i nebo bi moralo biti blještavo, ali noćno je nebo ipak tamno. Međutim, svemir nije niti nepromjenljiv, niti statičan, niti jednoliko ispunjen zvijezdama, već su zvijezde grupirane u galaksije između kojih se nalazi ogroman prazan prostor. Paradoks je riješen kada je, osim navedenoga, otkriveno širenje svemira i crveni pomak (količina primljene svjetlosti ionako se smanjuje s kvadratom udaljenosti, a zbog udaljavanja objekata koji zrače i njihova crvenoga pomaka svjetlost koju zrače još više gubi energiju i prelazi iz vidljivoga u mikrovalno područje (vidi radiozračenje), pa je stoga noćno nebo tamno, a ne osvijetljeno).