Novi vijek - Mehanika i astronomija
Ne znam kakav se činim svijetu, ali sebi izgledam poput kakva dječaka
koji se igra na obali mora, zabavljajući se da tu i tamo nađe neki glatki oblutak
ili neku neobično lijepu školjku, dok se pred njim,
još potpuno neotkriven, stere veliki ocean istine.
Isaac Newton |
U godini Galileijeve smrti rodio se u engleskom selu Woolsthorpe jedan od najvećih znanstvenih genija svih vremena Isaac Newton (1642. – 1727.). Njegovo grandiozno djelo Matematička načela prirodne filozofije (Philosophiae naturalis principia mathematica), izdano 1687. godine, pripada najslavnijim ikada napisanim znanstvenim djelima jer je zauvijek promijenilo mehaniku i cjelokupnu fiziku.
Newton se rodio na Božić 1642. godine. Majka mu je ispričala mnogo godina kasnije da je bio tako sitno novorođenče da je mogao stati u kriglu od četvrt galona. Boležljiv, osjećajući se napušten od roditelja, čangrizav, nedruštven, bez ikakvoga seksualnog kontakta do kraja života, Isaac Newton bio je možda najveći znanstveni genij koji je ikada živio.
(Carl Sagan, Cosmos)
Ako sam vidio više nego drugi,
to je zato što sam stajao na leđima divova.
Isaac Newton |
|
 Svoje izučavanje mehanike Newton utemeljuje na poznavanju djela slavnih prethodnika; naime, objedinjuje spoznaje Galileija i Keplera u jednu teoriju gravitacije i postavlja temelj klasičnoj mehanici. Definira ključne pojmove mehanike: masu, količinu gibanja, silu i tromost, te formulira tri osnovna zakona gibanja. Masu definira kao veličinu razmjernu gustoći i obujmu te uočava razmjernost mase i težine. Koristi latinski pojam gravitas za učinak koji danas zovemo silom težom i definira zakon opće gravitacije. Iako je mnogima zvučalo okultno, Newton postulira gravitaciju kao nevidljivu silu koja djeluje na daljinu. Pojam sile kakav danas poznajemo, kao djelovanje koje mijenja stanje gibanja tijela, proizlazi iz Newtonova koncepta sile, iz Newtonove dinamike.
Newton potvrđuje Galileijevu tvrdnju da je ubrzanje sile teže neovisno o masi tijela. Za mjeru gibanja uzima Descarteov pojam količine gibanja i definira je kao umnožak mase i brzine tijela. Toj veličini pridaje temeljno značenje i shvaća da je vremenska promjena količine gibanja jednaka sili.
Vjerojatno su najveći Newtonov doprinos fizici njegovi aksiomi, poznati kao zakoni gibanja:
- Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja duž pravca, osim ako zbog djelovanja vanjskih sila ne promijeni svoje stanje.
- Promjena količine gibanja razmjerna je sili koja djeluje na tijelo i odvija se u smjeru djelovanja sile.
- Svakom djelovanju postoji uvijek jednako i suprotno protudjelovanje, odnosno djelovanja su dvaju tijela jedno na drugo jednaka po iznosima, ali su suprotno orijentirana.
Newton uvodi i koncept referentnoga sustava, zalaže se za apsolutni referentni sustav, odnosno apsolutno vrijeme i prostor.
|
|
|
